Hipertenzija snaga na korak 2. Da mali hipertoničar ne postane veliki

Među tim čimbenicima najvažniju ulogu imaju povišene masnoće u krvi, a zatim povišeni krvni tlak, pušenje cigareta, prekomjerna hipertenzija angina koje težina, smanjena fizička aktivnost, učestali stresovi, šećerna bolest.

U posljednje vrijeme razmatraju se i infekcije mikroorganizmima kao mogućim rizičnim čimbenicima ateroskleroze. Znanstvenici pretpostavljaju da imunološke reakcije organizma na infekciju s nekim od ovih uzročnika mogu na različite načine oštetiti krvne žile, ali sama uzročno-posljedična veza između infekcije i ateroskleroze nije do sada dokazana.

Kao najrizičniji faktor za ubrzani razvoj ateroskleroze dokazana je upravo povišena hipertenzija snaga na korak 2 masnoća u krvi hiperlipoproteinemija.

Masti postoje u raznim oblicima, a najvažniju ulogu ima kolesterol, tj. Za povišenu koncentraciju kolesterola u krvi uglavnom je odgovorna hrana bogata kolesterolom i zasićenim masnim kiselinama npr. Kolesterol ulazi u stijenke arterija i tu se taložite potiče čitavi niz događaja koji dovode do trajnog oštećenja stijenke krvne žile, odnosno do stanja koje nazivamo aterosklerozom. Znači, u ovom procesu nije bitno samo odlaganje kolesterola već i umnažanje glatkih mišićnih stanica i vezivnog tkiva u stijenci arterije.

Krvni tlak, opseg struka, grudi... Ovih 6 samopregleda svaka žena treba raditi

Proces stvaranja aterosklerotskih plakova aterogeneza je višestupanjski proces koji dovodi do karakteristične promjene na stijenci arterije, a takvu promjenu nazivamo aterom franc.

Aterosklerotična nakupina, tj.

The Third Industrial Revolution: A Radical New Sharing Economy

Povišeni krvni tlak hipertenzija mehanički doprinosi razvoju ateroskleroze. Hipertenzija sudjeluje u oštećenju stijenki krvnih žila, a kako je već rečeno, oštećenje stijenke je važan preduvjet da bi započeo proces stvaranja aterosklerotičnih nakupina. Primjerice, na mjestu gdje se račvaju arterije stvara se vrtlog toka krvi koji udara o stijenku te se na takvim mjestima češće nalazi aterosklerotično oštećenje.

Isto tako u osoba koje boluju od hipertenzije snaga toka krvi je znatno veća pa brže nastaje prije spomenuto oštećenje. Pušenje cigareta je već dobro poznati rizični čimbenik, posebice kada je  udružen s ostalim čimbenicima. Duhanski dim kemijski oštećuje stijenke krvnih žila i time započinje proces aterogeneze, ali se još uvijek ne zna točno koja je komponenta duhanskog dima za to odgovorna. Osim toga, pušenje negativno djeluje na razinu masnoća u krvi uzrokuje sniženje koncentracije zaštitnih HDL-čestica što također pridonosi razvoju ateroskleroze.

Prestanak pušenja značajno smanjuje taj rizik u roku od 1 do 2 godine, ali i dalje ostaje sljedećih 20 godina nešto veći nego u osoba koje nikada nisu pušile.

• Zdravstvena njega bolesnika sa sekundarnom hipertenzijom | Repozitorij Veleučilišta u Bjelovaru
• Ni djeca nisu pošteđena hipertenzije 2. dio | new-order-gilde.com
• Tinejdžer hipertenzije nego liječiti
• Fiksna kombinacija antihipertenzivnih lijekova pojednostavnjuje liječenje i poboljšava suradljivost bolesnika.

Šećerna bolest je također čimbenik rizika, jer na mnoge načine pojačava ekspresiju ostalih rizičnih čimbenika. To se prvenstveno odnosi na masnoće u krvi čiju koncentraciju povisuje, te na proces popravka oštećene stijenke arterija čiji popravak ometa.

• Čimbenici rizika za razvoj ateroskleroze
• Hipertenzija MaxMedica
• Gipertostop lijek forum hipertenzija
• Sestrinstvo Sažetak Sekundarna hipertenzija je definirana kao povišen sistemski krvni tlak zbog uzroka kojeg je moguće identificirati.

Prekomjerna tjelesna težina pogotovo centralnog ili abdominalnog tipa i nedostatak tjelesne aktivnosti su čimbenici rizika koji su usko povezani s ostalim čimbenicima, ali pretilost na aterogenezu utječe hipertenzija snaga na korak 2 neovisno o njima, jer uzrokuje cijeli niz drugih poremećaja pogotovo u metabolizmu.

Nedvojbeno je dokazano da redovita tjelesna aktivnost pozitivno utječe i smanjuje učestalost bolesti srca i infarkta miokarda. Pozitivno djeluje na povišeni krvni tlak, toleranciju glukoze, sustav zgrušavanja krvi, te povećava koncentraciju «dobrog» HDL-a i smanjuje koncentraciju triglicerida.

Učestali stresovi i sam psihološki profil bitna su karika u ovom izuzetno složenom zbivanju.

Hipertenzija

Zapaženo je da osobe koje su izuzetno ambiciozne, napete, agresivne i sklone pretjeranom radu imaju veći rizik od bolesti srca i teže aterosklerotične promjene nego one osobe koje su upravo suprotne po svojem karakteru i ponašanju. To se objašnjava time da takve osobe u stresu reagiraju povišenim sistoličkim tlakom i  povišenim koncentracijama kolesterola, triglicerida i inzulina inzulin uzrokuje porast koncentracije kolesterola i triglicerida, te izravno djeluje na aterosklerotički promijenjene krvne žile i ubrzava nastanak aterosklerotičnog plaka.

Budući da ateroskleroza izravno oštećuje krvne žile i povećava mogućnost njezinog puknuća i krvarenja u tkivo te povećava mogućnost nastanka infarkta, primjerice miokarda, potrebno je «liječiti» odnosno prevenirati i usporiti njezin nastanak.

Prevencija se provodi u nekoliko faza, a od iznimne je važnosti na vrijeme otkriti i liječiti povišene masnoće u krvi i to najprije dijetom, a onda po potrebi i odgovarajućim lijekovima.

Tretman visokog krvnog pritiska kod odraslih

Slijedeći korak je otkrivanje povišenog krvnog tlaka i šećerne bolesti te naravno njihovo liječenje. Pretpostavka o masnoći u hrani i njezinoj vezi s aterosklerozom u novije se vrijeme potvrđuje saznanjima o počecima ateroskleroze već u dječjoj dobi.

Iz ovoga možemo zaključiti da je ateroskleroza sastavni dio ljudskoga života, ali da je i proces koji svakako možemo usporiti. Postoje mnoge preporuke za dječju prehranu radi prevencije ateroskleroze, a svima je cilj snižavanje ukupnog kolesterola i triglicerida u krvi, te se stoga već u dječjoj dobi savjetuje formiranje prehrambenih navika koje štite od nastanka povišenih masnoća u krvi.

Ovakvo mišljenje proizlazi iz nedvojbenih dokaza da dijete s povišenim kolesterolom postaje odrasli s povišenim kolesterolom i time osoba s povećanim rizikom za mnoge bolesti, posebice bolesti srca i krvnih žila. Gamulin S. Damjanov I. Shepard M. Liječnički vjesnik: Novije spoznaje u patofiziologiji ateroskleroze.