Simptomi povisenog krvnog pritiska. Učestale glavobolje, bol u prsima i poteškoće s disanjem – glavni simptomi visokog tlaka
Osvojite dodatke prehrani za jak imunitet i na bazi mikrobiotičke kulture Povišen krvni tlak je glavni faktor rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti a od njega simptomi povisenog krvnog pritiska od 30 - 40 posto opće populacije.
Prvi susret dijagnozom povišenog arterijskog tlaka najčešće na pacijenta ne ostavlja preveliki utisak.

Glavni razlog je taj što se on najčešće otkriva slučajno, a simptomi bolesti gotovo da i ne postoje, tek se poneko žali na zatiljne glavobolje, nesvjesticu, zujanje u ušima, nestabilnost pri hodu, bol u prsištu, nedostatak zraka, osjećaj ubrzanog ili nepravilnog rada srca.
Nemate visoki tlak, ali ponekad je povišen?
Dražen Šebetić, kardiolog. Arterijska hipertenzija je populacijska bolest i prate ju brojna pitanja, nedoumice ili predrasude koje grublje možemo nazvati mitovima.

Ovo su neki od najčešćih; 1. Mit: U mladosti ne mogu oboljeti od arterijske hipertenzije Izolirano povišeni uglavnom gornji ili sistolički tlak može se pojaviti već u dvadesetim godinama i najčešće je povezan s debljinom ili s uzbuđenjem posjet liječnikuliječenje se u toj dobi rijetko provodi lijekovima.
Mit: Zbog straha od doktora imam hipertenziju Hipertenzija bijele kute je povišeni tlak koji se javlja isključivo u liječničkoj ordinaciji, dijagnoza se postavlja Holter-om arterijskog tlaka i ako izvan ordinacije nije povišeni tlak nije ju simptomi povisenog krvnog pritiska liječiti.

Ovo su faktori na koje možete utjecati i spriječiti bolesti srca! Mit: Skrivena hipertenzija ne postoji Skrivena hipertenzija je suprotna hipertenziji bijele kute, kod tih pacijenata tlak u ordinaciji je uredan, ali holter tlaka pokazuje povišene vrijednosti tlaka izvan ordinacije, takvo stanje je potrebno liječiti.

Mit: Povišeni tlak ne odaju simptomi Najčešće se bolest otkriva slučajno, kod manjeg broja pacijenata javlja se glavobolja, rijetko osjećaj pritiska u prsnom košu. Potrebno je poznavati bolesti unutar obitelji i ukoliko nam roditelji boluju od povišenog tlaka treba ga češće provjeravati.
Mit: Tlak mi često varira zbog živciranja Na regulaciju tlaka utječu naša emocionalna i psihička stanja odonosno podržaj vegetativnog živčanog sustava te je u tim situacijama normalan kratkotrajni porast tlaka te ne treba odmah uzimati dodatnu tabletu za tlak već se pokušati smiriti te onda izmjeriti tlak.
