Napade panike ili hipertenzije, Napadi panike i hipertenzija

Depresija i panika, panično depresivni poremećaj Depresiju možemo opisati kao osjećaj jake žalosti, potištenosti i tuge koja se može javiti kao reakcija na neki tužni događaj smrt najbližih ili bez posebnog nama nepoznatog i neobjašnjivog povoda uz često druge tegobe psihološke naravi. Najčešće ona nije proporcionalna intenzitetu događaja koji ju je potaknuo, a karakteristika joj je da traje dulje vremena od uobičajene reakcije kada je potaknuta događajima izvana — egzogeni uzrok uz brojne druge poremećaje.

Depresija se kod pojedinih ljudi javlja bez poticajnog vanjskog podražaja, postoje osobe koje u svojim genima nose sklonost depresiji. Panika je akutna i prekomjerna tjeskoba napade panike ili hipertenzije popratnim organskim simptomima. Panični poremećaj se definira kao pojava neočekivanih napadaja panike tj.

Kod nekih bolesnika panični poremećaj očituje se osjećajem trnjenja napade panike ili hipertenzije glavi, rukama, nogama ili cijelom tijelu. U takvim iznenadnim, neočekivanim napadajima neopisive panike, bolesnici imaju osjećaj straha od smrti, užasan strah da će izgubiti svijest i da se neće moći iz nesvijesti vratiti.

Ovakvi napadaji najintenzivniji su u napade panike ili hipertenzije od etak minuta. Ovakvi simptomi su kod pacijenata nepredvidljivi, javljaju se obično bez neposrednog povoda, a pacijenti nakon smirivanja opisanih simptoma, osjećaju umor i brigu zbog eventualnih ponavljanih sličnih iznanadnih napadaja u budućnosti. Najviše ih brine iznenadna pojava neugodnih simptoma i nemogućnost njihove kontrole.

Kod nekih pacijenata prisutni su simptomi oba poremećaja. Tada govorimo o panično depresivnom poremećaju. Neki od pacijenata djeluju zamišljeno, potišteno, hipertenzivna encefalopatija kako su stalno umorni, kako su bezvoljni, zatim kako ih ništa više ne veseli i ne pričinjava im zadovoljstvo.

Nekoliko vrsta anksioznog poremećaja

Pojedini pacijenti se tuže kako su se udebljali ili smršavili u posljednje vrijeme, neki napominju kako nemaju apetit ili se on naglo povećao, a ponekad se u ordinaciji bez vidnog razloga rasplaču. Tegobe koje imaju najčešće povezuju s nekom opakom bolešću koja ih onemogućava u njihovim svakodnevnim aktivnostima.

Veliki dio pacijenata koji boluje od panično depresivnog poremećaja navodi strah od ozbiljne bolesti, strah od smrti, strašan napade panike ili hipertenzije straha kada su sami u kući ili kada moraju negdje otići, dok drugi navode strah kada se sami voze u automobilu. Sve navedene tegobe onemogućavaju ih u svakodnevnim aktivnostima i prema njihovim riječima, život im se čini u takvom stanju nemogućim a oni su u svemu bespomoćni.

Ponekad je i liječnicima teško dokučiti o kakvim se uzrocima bolesnikovih tegoba radi, osobito ukoliko pacijenta vide prvi puta.

Sredstva za smanjenje tlaka

Međutim napade panike ili hipertenzije posebne tehnike i vještine komunikacije koju liječnici osobito specijalisti obiteljske medicine i psihijatri uče na fakultetu i tijekom specijalizacije,  a zatim ih tijekom svoga rada razvijaju. One im uz dijagnostiku i eliminiranje organskih uzroka bolesnikovih tegoba, omogućavaju put do točne dijagnoze.

Često se događa da pacijenti koji boluju od panično depresivnog poremećaja obilaze brojne ordinacije i liječnike u potrazi za dijagnozom. Vrlo često se rade ponekad i brojne, bespotrebne skupe pretrage, uzimaju se lijekovi za npr.

Blog za edukaciju, ekologiju, socijalnu medicinu i humanizam. Uredjuje Cengic dr Ferid.

Poznato je naime da određene organske bolesti mogu dovesti do depresije karcinomia također je poznato kako panično depresivni poremećaj može ukoliko nije liječen dovesti do nekih kroničnih bolesti gastritis, hipertireoza, infarkt srca, šećerna bolest itd.

Depresija i panični poremećaji su u porastu i svakako su bolesti suvremenog svijeta i ubrzanog načina života, međutim mogu se javiti i u ljudi izrazito mirnog načina života.

Ipak, despresiju spominje i Hippokrat koju opisuje kao melankoliju odnosno crnu žuč. On je smatrao kako postoje 4 bazične tekućine u tijelu čovjeka koje su opisivale bazičnu fiziologiju ljudskog tijela.

Napade panike ili hipertenzije su crna žuč, krv, sluz i žuta žuč. Depresija Depresiju možemo opisati kao osjećaj jake žalosti, potištenosti i tuge koja se može javiti kao reakcija na neki tužni događaj smrt najbližih ili bez posebnog povoda uz često druge tegobe psihološke naravi.

Najčešće ona nije proporcionalna intenzitetu događaja koji ju je potaknuo a karakteristika joj je da traje dulje vremena od uobičajene reakcije kada je potaknuta događajima izvana —egzogeni uzrok uz brojne druge poremećaje.

Nije u potpunosti poznat uzrok nastanka depresije ili depresivnog poremećaja. Ipak smatra se kako najčešće u suvremenom svijetu depresija nastaje kao posljedica dugotrajnih kroničnih stresnih zbivanja u životu ljudi,koji tada postupno uzrokuju promjene u sustavu prijenosa biokemijskih tvari putem živčanih vlakana, tj.

Depresija se može manifestirati na različite načine. Ovdje ću spomenuti 9 najčešćih simptoma kojima se manifestira: 1 Osjećaj tuge, žalosti i plačljivosti bez vidnog razloga 2 Umor bez organskog uzroka i realnog razloga, gubitak interesa za seks, smanjenje libida 3 Smanjenje interesa i zadovoljstva u aktivnostima koje su takve ljude ranije veselile 4 Značajno povećanje ili gubitak apetita ili tjelesne težine.

Povećana sklonost debljanju ili mršavljenju 5 Nesanica ili pretjerano spavanje hipersomnija 6 Psihomotorni nemir agitacija ili usporenost 7 Osjećaj bezvrijednosti, napade panike ili hipertenzije i krivnje 8 Smanjena sposobnost koncentriranja i razmišljanja, poteškoće u donošenju odluka 9 Strah od bolesti i strah kako tegobe koje pacijent osjeća su uzrokovane teškom i   neizlječivom bolešću.

Kako se nositi s napadima panike?

Misli o smrti i samoubojstvu. Ovim simptomima depresije treba dodati kako osobe koje obole od depresije počnu zanemarivati sebe i osobe u svojoj obitelji i okolini.

Najčešće takve žene se zapustenije ih briga kako izgledaju, kakva im je frizura, kako su obučene. One tako počinju zanemarivati i svoju obitelj, uglavnom prestanu kuhatizanemaruju brigu o djeci, zanemaruju svoje prijatelje i povlače se zabrinuto u sebe uz osjećaj bespomoćnosti i samooptuživanja.

Dijagnoza depresije donosi se ukoliko je prisutno najmanje 5 od prethodno 9 navedenih simptoma koje pacijent ima u najmanje posljednja dva tjedna ili duže. Ukoliko pacijent ima jedan ili dva simptoma tada govorimo o depresivnom raspoloženju ili gubitku interesa i zadovoljstva. Kada bolesnici pokazuju tešku kliničku sliku depresijekoja ih značajno ometa u njihovom svakodnevnom životu i obavezama, govorimo o velikoj depresivnoj epizodi. Ponekad se kod depresije može izmjenjivati period depresije i period manije.

Manija se karakterizira napade panike ili hipertenzije raspoloženjem, takvi pacijenti su puni energije, smanjene potrebe za snom, prepuni planova, oni se precjenjuju, imaju osjećaj goleme moći i snage imaju puno najčešće neostvarenih ideja. Depresivni bolesnici su sasvim suprotnog raspoloženja, kako je već navedeno.

Ponekad se ovakav stanja izmjenjuju kod iste osobe, tada govorimo o biopolarnom poremećaju poremećaju s dva suprotna načina ponašanja, od kojih niti jedan nije uobičajen za normalno mentalno stanje čovjeka.

Napadi panike i pritisak

Postoje tkz. Jedan od lakših stupnjeva depresije je distimija dysthymia.

Napadaji panike, strahovi i moje suočavanje sa najvećim strahom - Ana Bučević

Dva su najčešća: Hamiltonova ljestvica za stupnjevanje depresije liječnik verbalno postavlja pitanja pacijentu   i Beckova lista o depresiji ispunjava sam pacijent odgovarajući na pitanja. Kod djece najčešće govorimo o depresivnom raspoloženju.

Sredstva za ublažavanje napada panike

U djece i adolescenata to može biti i razdražljivo raspoloženje koje je prisutno gotovo tijekom cijelog dana u ukupnom kontinuiranom trajanju od najmanje godinu dana. Navedeni poremećaji često se razmatraju u diferencijalnoj dijagnozi poremećaja mentalnog zdravlja gdje uzrok pacijentovih tegoba nije organski već psihološki.

Depresija se tipično najčešće prvi puta javlja između godine života, međutim napade panike ili hipertenzije se iznimno javiti u bilo koje životno doba. Danas je uočljivo kako se iz nama nepoznatih razloga depresija kontinuirano povećava kroz desetljeća, počevši od godine u svim industrijaliziranim zemljama svijeta.

Smatra se kako to nije posljedica mjerne jedinice uočavanja oboljelih od depresijeveć je to posljedica stvarnog porasta broja oboljelih. Također je uočeno kako se dob u kojoj se javlja depresija pomiče sve više prema nižoj životnoj dobi. Žene depresiju imaju dva puta češće od muškaraca. Ne zna se pouzdani razlog.

Strelnikova hipertenzija

Ipak istraživanja su pokazala kako se kod žena povećana sklonost depresiji možda može povezati s promjenama spolnih hormona estrogena i progesterona tijekom menstruacijskog ciklusa PMSzatim češća je pojava depresije u perimenopauzi i menopauzi premenopauzalna depresija   ili nakon poroda perinatalna i postporođajna depresija.

Panični poremećaj Panika je akutna i prekomjerna tjeskoba s popratnim organskim simptomima.

Suzana Večerić, dr. Anksioni poremećaji, u koje spada i panični poremećaj i niz drugih poremećaja iz anksioznog spektra se nikad ne liječe samo Xanaxom i to je greška medicinskog umijeća vitium artis koja se, na žalost,  često susreće.

U takvim iznenadnim, neočekivanim napadajima neopisive panike,  bolesnici imaju osjećaj straha od smrti, užasan strah da će izgubiti svijest i da se neće moći iz nesvijesti vratiti.

Nakon ovakvih napadaja kod takvih bolesnika javlja se jedna trajna zabrinutost zbog eventualnih budućih napadaja i njihovih mogućih posljedica. Takvi bolesnici se zbog toga boje negdje sami otići jer su zabrinuti ukoliko im se takav napadaj ponovi.

Panični poremećaji javljaju se dvostruko češće u žena nego u muškaraca. Iako izdvajamo prema simptomima depresivni i panični poremećaj, vrlo često susrećemo kod pacijenata kombinaciju oba poremećajakoji jednim imenom zovemo panično-depresivni poremećaj.